Zakiseljenost organizma

Poremećena kiselo-lužnata ravnoteža može uzrokovati tegobe lokomotornog sustava - bolna leđa, osteoporozu, reumatoidne poremećaje, što uključuje artritis, reumatoidni artritis, spondilozu, diskopatiju i išijalgiju, zatim tegobe probavnog sustava - gastritis, crijevne upale, grčeve, poremećenu crijevnu floru, kandidazu, kronični umor, pospanost, nedostatak energije, depresivnost, pretjeranu nervozu, bolesti srca i krvožilnog sustava, niski tlak, srčane aritmije, glavobolju, migrenu, karijes, paradentozu, bubrežni disbalans, giht, smanjenje izdržljivosti i krutost mišića, nizak prag boli. Kiseli pH ujedno stvara pretpostavku za nastanak karcinoma i za oštećenje moždanih stanica s posljedicama u vidu depresije, anksioznosti, otupjelosti, čak i psihoze.

Za neutralizaciju viška kiselina organizam pojačano troši minerale, među ostalim kalcij, magnezij, kalij, željezo, cink. Stoga su za probleme zuba i pojavu karijesa odgovorni skriveni krivci, tj. višak kiselina i nedostatak lužina. Umor i nesanica su često odraz porasta kiselina u organizmu. Kod porasta kiselosti tijelo također može reagirati s jakom boli. Kiselost je jedna od najčešćih probavnih tegoba. Poremećena ravnoteža kiselina i lužina čest je uzrok upale želučane sluznice. Smatra se da bi za protutežu određenoj količini mesa trebalo uzimati sedmerostruku količinu povrća da bi se uspostavila kiselo-lužnata ravnoteža.

Kiseline u organizam dospijevaju hranom, ali određene kiseline proizvode jetra, gušterača i želudac. Za dobru probavu, za izlučivanje štetnih i nepotrebnih tvari bez fermentacije i nadutosti, želučani i crijevni sadržaj trebaju imati uravnoteženi pH, pola kiseli i pola lužnati.

Svaki porast tjelesne kiselosti, tj. pH nivoa, utječe ne samo na brojne tjelesne metabolitičke i probavne funkcije, nego i na funkcioniranje mozga i imunološkog sustava. Kiseli pH također kreira preduvjete za razvoj karcinoma i drugih opasnih bolesti kao kandidaze i kroničnog umora.

Popis studija